Osnivačka skuština udruge

Osnivačka skupština udruge
  1. Osnivačka Skupština Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji 2015. godine

Osnivačka konferencija Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, kojoj je sjedište u Zagrebu, održana je 18. travnja 2015. godine. “Osobito smo ponosne na ovakav vid udruživanja i pokretanja zajedničkog djelovanja i progovaranja o aktualnim temama pravne profesije – iz ženskog kuta gledanja“ ističu u Hrvatskoj udruzi žena u pravnoj profesiji čije osnivanje su svojim dolaskom na konferenciju, podržali:

 

  • Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova;
  • Predstavnici Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu;
  • Predstavnica Francuskog veleposlanstva u Zagrebu;
  • Predstavnice Pravnog fakulteta iz Zagreba i Rijeke;
  • Predstavnice Hrvatske odvjetničke komore;
  • Predstavnice Hrvatske udruge poslodavaca;
  • Predstavnice Hrvatske gospodarske komore; i
  • Predstavnice hrvatskih sudova.

Povodom osnivačke konferencije Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji organizirana je aktualna panel-diskusija na temu zakonske uspostave ženskih kvota kao modela postizanja ravnopravnosti među spolovima: naime, potaknute novim njemačkim zakonom, koji propisuje obveznu minimalnu zastupljenost žena od 30% u nadzornim odborima njemačkih kompanija, Udruga je otvorila diskusiju o pozitivnim aspektima tog njemačkog zakona kod nas, ali i namjerava otvoriti i pokrenuti javnu raspravu o potrebi donošenja sličnog zakona.

 

Panelistice su bile:

  • Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja Hrvatskog Telekoma
  • Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca
  • izv. prof.dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, Pravni fakultet u Zagrebu
  • Tarja Krehić, odvjetnica, Odvjetnički ured Krehić

 

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, istaknula je sljedeće:

 

Iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa. Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama.
Ipak, upozorila je da njihovo uvođenje, ako se samo ide na zadovoljavanje postotka, može rezultirati nezainteresiranim i nekompetentnim ženama. Stoga se uz same kvote treba vezati transparentnost kriterija, te voditi računa da žene i muškarci imaju iste kvalifikacije i reference, ali i da postoje jednake mogućnosti i dostupnost.

 

Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, naglasila je sljedeće:

 

Multinacionalne kompanije, u svojoj politici zapošljavanja, stavljaju sve veći fokus na raznolikost u upravljačkim funkcijama, te za njih pitanje žena na tim funkcijama nije samo pitanje rodne ravnopravnosti, nego ekonomsko pitanje, budući se uvidjelo da u ženskoj populaciji leži ogroman potencijal, koji u konačnici rezultira većom profitabilnošću kompanija.
Nadalje, Nataša Novaković navela je kako je Ministarstvo poduzetništva i obrta, već prije nekoliko godina, donijelo strategiju ženskog poduzetništva. Međutim, ističe da i nadalje imamo situaciju da kada žena poduzetnica pokreće start-up, kao na primjer vlastiti odvjetnički ured, puno će teže dobiti kredit, a ako ga i dobije – dobit će ga u manjem iznosu.

 

Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja Hrvatskog Telekoma, podijelila je s prisutnima svoje vlastito iskustvo:

 

Deutsche Telekom je još u 2010. godini uveo u svoje korporativne politike mjere s ciljem veće zastupljenosti žena u svojim upravljačkim tijelima dok je 2014. osmislio i uveo program za edukaciju i pripremu rukovoditeljica za sudjelovanje u nadzornim odborima DT grupe, dakle i prije nego je u Njemačkoj stupio na snagu zakon koji propisuje obavezne ženske kvote u nadzornim odborima njemačkih kompanija na burzi. U sklopu tog programa, sudjelovala je u edukacijskim modulima ne samo s kolegicama iz pravne struke, nego i s kolegicama koje dolaze iz financijskog sektora, marketinga i prodaje.
Istaknula je da je i u Njemačkoj dugo trajala javna rasprava o pitanju uvođenja kvota u nadzorne odbore, kao mjere postizanja rodne ravnopravnosti, te je zakon konačno usvoje početkom ožujka ove godine.
Smatra kako je uvođenje ženske kvote poticajna mjera, ali da i dalje ostaje otvoreno pitanje velike razlike u samim plaćama žena i muškaraca na istim funkcijama, s time da ne treba zaboraviti da žene kontroliraju oko 70% globalne potrošnje.

 

Zrinka Erent-Sunko, izvanredna profesorica na katedri Opće povijesti prava i države na Pravnom fakultetu u Zagrebu:

 

Izdvojila je kako je na Pravnom fakultetu u Zagrebu više od 50% žena, ali je teško probiti stakleni strop. Naime, status redovnog profesora u trajnom zvanju ima tri puta više muškaraca nego žena, a u povijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu je bila samo jedna dekanica. Profesorica Erent-Sunko se nada da će se ove brojke uskoro promijeniti.
Također je istaknula kako je uvođenje ženskih kvota samo privremena mjera postizanja ravnopravnosti, dok stalnom mjerom smatra edukaciju novih generacija studentica i studenata.

Kontakt info

Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji

Postani clan

Postani članica

Dobrodošli ste

Klikni dolje, ispuni pristupnicu i postani članica!

Pridruži se